ZAHTJEV ZA STRAZBUR PO AP 343-16 (AP-4351-14)

Da bi zaštitili vlasnike Nijaza Hastora, (Asa auto i Haak trans) odakle je dovezene roba njihovim prevoznikom i Bobar Gavrila, vlasnika AD Univerzal iz Bobar grupe, saučesnici iz policije i tužilaštva su prvo prikrili da je kamion uopšte dolazio a sa lica mjesta su uklonili materijalni dokaz ubistva "dječji ruksak" (u prilozima) skinut sa ubijenog djeteta pošto je traka sa vozila koja je pukla i ubila djevojčicu, dvostruko presjekla kaiš. Dio nedostaje a sa većine ostatka su kriminalci benzinom oprali mast ili ulje od kamiona, te taj materijalni dokaz ubistva prikrili od vještaka, porodice i javnosti kako bi poslije 6 mjeseci LAŽNE ISTRAGE, zatvorili slučaj kao "pad sa bicikla".

ZAHTJEV ZA SUD U STRAZBURU PO AP 343-16 (AP-4351-14) - 80 0 P 039976 14

Odluka Ustavnog suda BIH, pod navedenim brojem donesena je 20.06.2016. te je krajnji rok za obraćanje Sudu u Strazburu 30.12.2016.
Suštinsko kršenje prava je SMIŠLJENO primjenjivanje odredaba iz zakona kao nižih pravnih akata umjesto relevantnog prava garantovanog Ustavom Republike Srpske u članu 48, stav "Ko se ogriješio o ljudska prava i osnovne slobode zajamčene ovim ustavom, lično je odgovoran za to i ne može se pravdati ničijim naređenjem"...
Danas je poznato kako je u Bosni i Hercegovini samo preko 3 banke pod kontrolom vlade, opljačkano oko 2000000000 (dvije milijarde) maraka a to je samo manji dio pokradenog. U svrhu bezobzirnog sticanja nezakonitog novca političari, tajkuni, državni službenicu ne ustručavaju se ni trgovine oružjem ili narkotika. U jednoj od banaka preko koje se pljačkalo, Bobar banci 25.02.2012. otkrivene su transakcije narko klana Darka Šarića ali naravno bez posljedica po vlasnika ili bilo koga drugog a ranije 23.07.2009. prilikom jednog od transporta narkotika tehnički neispravnim kamionom, usmrćena je djevojčica Ivona Bajo.
Da bi zaštitili vlasnike Nijaza Hastora, (Asa auto i Haak trans) odakle je dovezene roba njihovim prevoznikom i Bobar Gavrila, vlasnika AD Univerzal iz Bobar grupe, saučesnici iz policije i tužilaštva su prvo prikrili da je kamion uopšte dolazio a sa lica mjesta su uklonili materijalni dokaz ubistva "dječji ruksak" (u prilozima) skinut sa ubijenog djeteta pošto je traka sa vozila koja je pukla i ubila djevojčicu, dvostruko presjekla kaiš. Dio nedostaje a sa većine ostatka su kriminalci benzinom oprali mast ili ulje od kamiona, te taj materijalni dokaz ubistva prikrili od vještaka, porodice i javnosti kako bi poslije 6 mjeseci LAŽNE ISTRAGE, zatvorili slučaj kao "pad sa bicikla".
Dokaz da je vršeno krijumčarenje, (01 Dokazi o kriminalu institucija u BIH) su izjave vozača i direktora, (Izjave aktera sverca i ubistva). Iz djelova tih izjava se vidi da su vozači dovezli 4 paketa robe a direktor je sa magacionerom zatekao samo PAKET. Poslednji dokaz koji sada prilažem a koji se odnosi na kriminal BIH je dokument "Falsifikovanje mjesta zločina i obdukcije". Na njemu je dio snimaka koji su sakrivani 3 godine od porodice i vještaka kako bi se ubistvo predstavilo kao pad i zaštitile milijarde stečene pljačkom i drugim kriminalnim radnjama.
Kada sam po prekidu istrage krajem januara 2010-te uspio da po dozvoli suda izvršim uvid u izuzete predmete, primjetio sam da je kaiš ruksaka (torbe) dvostruko presječen, dio nedostaje a ostatak opran hemijskim sredstvom, te u skladu sa zakonom postavio pismeno pitanje o tome i ponudio ga kao novi dokaz za pokretanje istrage. Kriminalci koji su prikrili ubistvo nemajući odgovor na pitanje kako je došlo do presjecanja kaiša a posebno ne mogavši taj dokaz prihvatiti kao novi i pokrenuti istragu, izdali su naredbu sudskoj policiji da citiram: "ZDENKO BAJO, NJEGOVA SESTRA I DRUGI SRODNICI NE MOGU LIČNO PRISTUPITI U OT BIJELJINA", (strana 2 Zapisnika 80 1 Pr 004323 11 Pr) što je ne samo diskriminatorski nego i fašistički tretman jer se primjenjuje prema grupi lica povezanih krvnim srodstvom sa osmogodišnjom djevojčicom čije ubistvo prikrivaju organi BIH.
S obzirom da nije uručena u pismenom obliku niti omogućena žalba, prekršeno je pravo garantovano Ustavom Republike Srpske, član 16 a prema članu 48 tog ustava za to su odgovorni direktni izvršioci i ne mogu se pravdati ničijim naređenjem.
Prema članu 48 Ustava RS, mogao sam podneti tužbu protiv svakog policajca koji je ikada izvršavao tu FAŠISTIČKU NAREDBU, ali sam je podneo samo protiv nalogodavca Kovačević Novaka, (glavni okružni tužilac) i Borovčanin Danka, (načelnik sudske policije).
U Tužbi (odjel 02) sam jasno istakao taj pravni osnov:
Član 16. (IZ USTAVA) Svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim državnim organom i organizacijom. Svakome je zajamčeno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
Član 48. (IZ USTAVA) Prava i slobode zajamčeni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograničiti. Obezbjeđuje se sudska zaštita sloboda i prava zajamčenih ovim ustavom. Ko se ogriješio o ljudska prava i osnovne slobode zajamčene ovim ustavom, lično je odgovoran za to i ne može se pravdati ničijim naređenjem.
Niko nikada, ni tuženi lično, niti ijedan od 4 suda u BIH, nije osporio, pomenuo ili komentarisao pravni osnov iz NAJVIŠEG pravnog akta, nego su primjenjene odredbe NIŽIH zakona, (Zakon o obligacionim odnosima i Zakon o tužilaštvima) te se šteta pripisala državi a ne direktnim počiniocime koji su tako oslobođeni i parnične i krivične odgovornosti što danas i ne čudi jer su u pitanju milijarde pokradenih evra u čemu udio imaju i sudije a najveći broj transakcija kojima je pljačkan novac je i vršen preko IP adrese VSTV-a BIH iz suda u Republici Srpskoj.
U odjelu (03) je poziv suda sa jasno istaknutom vrijednošću spora od 30000 KM, što je potom Vrhovni sud negirao, nezakonito razdvajajući odštetne iznose tuženih, te odgovori u kojima se ne osporava pravni osnov iz člana 48 Ustava RS, nego se poziva na niže zakonske akte, lažno tvrdeći, (Kovačević Novak) da je sve bilo po zakonu iako mi rješenje o zabrani pristupa nije uručeno niti omogućeno pravo žalbe, dok Borovčanin Danko čak kaže da su navodi u tužbi NEISTINITI, te da je sudska policija dužna izvršavati naloge suda i tužilaštva a onda IZMIŠLJA, stavlja u zagradu riječi, (usmene i pismene), što ne postoji u zakonu nego je kao njegovo tumačenje odredbi.
Tokom rasprava sud nije dozvolio nikakav dokazni postupak, niti mi je uručen zapisnik te prilažem nadalje pod stavkom, (04 Presuda 80 0 P 039976 12 P) stranice te presude iz kojih se vidi da je potpuno ignorisan Ustav i da su umjesto njega primjenjene odredbe nižih zakonskih akata kako bi se pomoglo tuženima i osigurao nastavak pljačke koju vrše organi BIH.
U odjeljku (05 Žalba na 80 0 P 039976 12 P) potencirao sam propuste prvostepenog suda ali i Okružni sud u Bijeljini nastavlja da štiti kriminalce te daje prioritet odredbama nižih zakona nad Ustavom.
Ta odluka je priložena u odjeljku "06 Presuda okružni sud 80 0 P 039976 14 Gž".
Na tu odluku je izjavljena Revizija, (07 Revizija tužbe 80 0 P 039976 12 P) sa prilogom A-326/12 gdje tuženi Kovačević Novak prvi put priznaje izdavanje usmene naredbe ali navodno samo protiv mene a ne protiv svih srodnika Ivone Bajo kako je opisao sudski policajac Zoran Mićić...
Vrhovni sud je odbacio Reviziju jer navodno ne ispunjava uslov o minimumu vrijednosti spora od 30000 KM iako postoji stav ZOPP-u, u članu 237 "Revizija".
"(3) Izuzetno, Vrhovni sud Republike Srpske može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima."
Očito je da MAFIJAŠKI REŽIM u BIH, nema namjeru dopustiti primjenu prava garantovanih ustavom...
Odluku Vrhovnog suda nisam primio po zakonom predviđenoj proceduri, nego sam posredno saznao da je donesena i zatražio je pismeno prema pravu iz ZOSPI-a, što se vidi u odjeljku "08 Rješenje 80 0 P 039976 14 Rev".
Po prijemu kopije odluke Vrhovnog suda RS, podneo sam apelaciju Ustavnom sudu BIH, (prilog "09 Apelacija na predmet 80 0 P 039976 12 P") na šta je ekspresno uslijedila odluka "10 Ustavni sud AP 343/16" u kojoj se uopšte ne obazire na kršenje zakona nego se odluke nižih sudova prihvataju kao ispravne.

---

Ovaj predmet se može uporediti sa slučajem "DAMJANOVIĆ - MAKTOUF" u kome sudovi Bosne i Hercegovine smišljeno nisu htjeli da primjenjuju zakon koji je važio u vrijeme izvršenja, (SFRJ) nego su forsirali naknadni zakon FAŠISTIČKE OKUPATORSKE MAFIJAŠKE takozvane BOSNE I HERCEGOVINE...

Zdenko Bajo
Majke Jevrosime 20
76300 Bijeljina
065831902