AI RAZOTKRIVANJE POLICIJSKO POLITIČKE MAFIJE...
Napomena : Pravna analiza u nastavku je u cjelosti kreirana od strane vještačke inteligencije na osnovu krivičnih prijava objavljenih na internetu a koje sadrže samo dio dokaza poslatih uz njih. Tekst tih prijava se može pročitati na linkovima :
"KANTONALNOM TUŽILAŠTVU KANTONA SARAJEVO - https://razotkrivanjemafijaskogrezima.cloudaccess.host/kantonalnom-tuzilastvu-kantona-sarajevo"
"ZLOČIN SA POTPISOM REŽIMA - https://razotkrivanjemafijaskogrezima.cloudaccess.host/zlocin-sa-potpisom-rezima"
Iako je dakle uvid AI bio prilično ograničen u odnosu na cjelokupni sadržaj, ocjenjujem da je analiza izvršena mnogo bolje nego što su to činili "istražitelji" a koji bi morali završiti na robiji. Nakon čitanja ovog teksta svako samostalno može pogledati sadržaj navedenih krivičnih prijava i doneti sopstvene zaključke.
PRAVNA ANALIZA KRIVIČNIH PRIJAVA U SLUČAJU PRIKRIVANJA UBISTVA IVONE BAJO |
![]() |
Svrha ovog dokumenta je da pruži objektivnu i strukturiranu procenu ključnih pravnih argumenata, dokaza i navodnih proceduralnih nepravilnosti iznesenih u krivičnim prijavama koje je podneo Zdenko Bajo u vezi sa smrću osmogodišnje Ivone Bajo 23. jula 2009. godine. Ova analiza ima za cilj da destiluje složene navode u koherentan pravni okvir, fokusirajući se na snagu i slabosti predstavljenog dokaznog materijala. Analiza je zasnovana isključivo na informacijama sadržanim u dostavljenim izvornim tekstovima i namenjena je prvenstveno pravnim stručnjacima i drugim profesionalcima koji se bave ovim slučajem. U nastavku, analiza će započeti pregledom činjeničnog stanja slučaja kako je predstavljeno u prijavi. Pre ulaska u dublju pravnu analizu, neophodno je uspostaviti jasan činjenični okvir. Ovo poglavlje ima za cilj da hronološki i neutralno sažme ključne događaje i navode kako su predstavljeni u podnetim prijavama, formirajući osnovu za dalju procenu krivičnih dela i dokaznog materijala.
Sažeti pregled slučaja, prema navodima iz prijave, obuhvata sledeće ključne tačke :
* Datum i lokacija događaja : Smrt Ivone Bajo dogodila se 23. jula 2009. godine na ulazu u firmu "Univerzal" u Bijeljini. * Zvanična verzija događaja (kako je opisuje podnosilac prijave) : Istražni organi su zaključili da je smrt nastupila kao posledica nesrećnog slučaja - pada sa bicikla prilikom kojeg se devojčica nabola na žicu od korpe bicikla.
* Centralna tvrdnja podnosioca prijave : Podnosilac tvrdi da zvanična verzija predstavlja smišljeno prikrivanje istine. Prema njegovim navodima, smrt je posledica ubistva koje se dogodilo tokom organizovanog šverca robe, izvršenog kamionom firme "Haak trans". * Ključni osumnjičeni i saučesnici (prema prijavi) : Kao direktni izvršioci i saučesnici navode se vozači kamiona (Kešmer Mirsad, Moco Nedžad), portir firme "Univerzal" (Sofrenić Blagiša) te pripadnici tužilaštva (Stjepanović Danica, Novak Kovačević) i policije (inspektor Marković Dragoslav) koji se terete za prikrivanje zločina. * Navodna pozadina : Kao motiv za prikrivanje zločina navodi se zaštita poslovnih i političkih interesa vlasnika firme "Univerzal", Gavrila Bobara i njegove navodne povezanosti i zaštite od strane tadašnjeg političkog vrha, konkretno Milorada Dodika. Nakon ovog pregleda ključnih navoda, analiza prelazi na detaljnu dekonstrukciju specifičnih krivičnih dela koja se navode u prijavi.
Analiza navodnih krivičnih dela
Složeni navodi iz krivične prijave mogu se logički dekonstruisati u dve osnovne kategorije krivičnih dela : primarni zločin, koji obuhvata navodni šverc i ubistvo i sekundarna dela, koja se odnose na sistemsko prikrivanje dokaza i opstrukciju pravde od strane službenih lica. Ova podela je ključna za razumevanje uzročno posledične veze i strukture argumenata koje iznosi podnosilac prijave.
Primarno krivično delo : Šverc i ubistvo
Argumentacija podnosioca prijave počiva na tezi da je smrt devojčice direktna posledica kriminalne aktivnosti - šverca. Dokazi koji se navode u prilog postojanja organizovanog šverca su : * Kontradiktornost u izjavama : Postoji značajno neslaganje u izjavama o količini prevezene robe. Vozači kamiona, Kešmer Mirsad i Moco Nedžad, navode da su istovarili četiri palete robe, dok direktor firme "Univerzal" tvrdi da je zatekao samo jednu paletu (paket). * Nedostatak specifikacije i kontrole : Roba je, prema izjavama svedoka, predata bez formalne specifikacije i bez ikakvog pregleda prilikom istovara što otvara sumnju u legalnost pošiljke. * Neregularan radni status : Navodi se da je jedan od vozača bio zaposlen tek 10 dana što podnosilac prijave interpretira kao indikator neregularnog radnog statusa ("rad na crno"). U pogledu uzroka smrti, podnosilac iznosi hipotezu da smrtonosna povreda nije naneta žicom od korpe već metalnim delom koji se otkačio sa kamiona. Prema ovoj teoriji, rezervoar za gorivo kamiona je bio nepropisno vezan trakama ("španerom") i usled kretanja, jedan metalni deo (moguće deo nosača) se otkinuo, poleteo velikom brzinom i naneo smrtonosnu povredu. Ova hipoteza se direktno povezuje sa nalazima veštaka : patolog je procenio da je povredu naneo predmet dimenzija približno 25x1 mm, dok je dr. Blažanović zaključio da se radi o predmetu "trakastog oblika".
Sekundarna krivična dela : Prikrivanje i opstrukcija pravde
Centralni deo prijave posvećen je navodima o organizovanim radnjama prikrivanja koje su sproveli pripadnici pravosudnih i policijskih organa. Ove radnje su sistematski predstavljene u sledećoj šemi :
Radnje prikrivanja te navodni izvršioci i dokazi
1. Uklanjanje i uništavanje materijalnog dokaza : Portir Sofrenić Blagiša (uklonio torbu sa lica mesta); Pripadnici tužilaštva i policije (preuzeli torbu iz bolnice). Dokaz - Fotografija torbe koja pokazuje dvostruko presečen kaiš, deo koji nedostaje i tragove koji ukazuju na nameru uklanjanja tragova.

2. Falsifikovanje i prikrivanje obdukcionog nalaza : Tužioci Stjepanović Danica i Novak Kovačević. Dokaz - Navodni audio snimak izjave veštaka trasologa (stručnjaka za analizu tragova) dr. Busarčevića u kojem on tvrdi da mu nisu dostavljeni ključni podaci o unutrašnjim povredama (probod prsne kosti, razderine plućne arterije i dušnice), čime je onemogućen da da validno mišljenje. Promovisanje lažne verzije događaja : Istražni organi. Dokaz - Insistiranje na teoriji o padu sa bicikla uprkos dokazima koji je osporavaju, kao što su krvavi tragovi koji počinju pre mesta navodnog pada i nelogičnost oblika i dimenzija povrede u odnosu na žicu korpe. Opstrukcija istrage i zastrašivanje : Okružno tužilaštvo Bijeljina, Specijalno tužilaštvo. Dokaz - Izdavanje naredbe o zabrani pristupa tužilaštvu srodnicima žrtve; navodna obustava rada na predmetu od strane Specijalnog tužilaštva neposredno nakon pretnje Milorada Dodika o njegovom ukidanju. Navedene tvrdnje o prikrivanju upućuju na ozbiljne optužbe za zloupotrebu službenog položaja. U sledećem poglavlju sledi detaljna procena dokaznog materijala koji potkrepljuje ove tvrdnje.
Procena dokaznog materijala predstavljenog u prijavi
Kredibilitet svake krivične prijave direktno je zavisan od snage, relevantnosti i proverljivosti priloženih dokaza. U ovom poglavlju vrši se objektivna procena svake kategorije dokaza predstavljenih u prijavi, analizirajući njihov potencijalni značaj sa pravnog stanovišta.
Forenzički i fizički dokazi
* Fotografije sa obdukcije : Ovo je potencijalno najsnažniji dokaz. Podnosilac prijave upoređuje karakteristike povrede sa predmetom za koji se tvrdi da ju je izazvao. Postoji očigledna nesrazmera između dimenzija rane (ulazni kanal širine 1 mm i dužine 20 mm uz probod prsne kosti) i karakteristika žice od korpe (širina 3 mm, tup vrh). Žica debljine 3 mm fizički ne može proći kroz otvor od 1 mm bez lomljenja kosti dok je kost, prema navodima, probijena čistim rezom. Dodatno u prijavi se ističe da je obducent kanal povrede slikovito prikazao koristeći predmet oblika lenjira te da je i rana na plućima bila "oblika kanala" što je morfološki nespojivo sa povredom koju bi nanela okrugla žica.
* Oštećena torba devojčice : Fotografije torbe, ukoliko su autentične, predstavljaju značajan materijalni dokaz. Navodi o dvostruko presečenom kaišu, delu koji nedostaje i tragovima koji ukazuju na hemijsko čišćenje (u prijavi se spekuliše o pranju benzinom) direktno sugerišu namerno uništavanje ili prikrivanje tragova. * Dokazi sa lica mesta: Fotografije koje prikazuju tragove krvi koji počinju desetak metara pre mesta gde je devojčica pronađena kao i tragovi krvi na zadnjoj gumi bicikla, fundamentalno osporavaju zvaničnu verziju jer fizički dokazi o krvarenju pre pada isključuju pad kao uzročni događaj povređivanja. Pored toga, fotografije tragova grebanja po asfaltu, čiju je širinu podnosilac izmerio na oko 40 cm, povezuju se sa hipotezom o vučenju neobezbeđenog rezervoara kamiona.
Dokumentarni i tehnički dokazi
* Analiza tahografske trake : Podnosilac prijave iznosi detaljnu analizu podataka sa tahografa, koja ukazuje na fundamentalne nelogičnosti. Proračuni su predstavljeni na sledeći način : 1. Relacija Bijeljina - Odzak (123 km) : Prema prijavi, ova distanca je pređena za približno 60 minuta uz dva usputna istovara. To bi impliciralo prosečnu brzinu od 120 km/h, dok tahograf navodno pokazuje maksimalnu brzinu od 80 km/h i to samo u kratkim intervalima. 2. Relacija Odzak - Sarajevo (212 km) : Ova distanca je navodno pređena za 80 minuta što bi zahtevalo prosečnu brzinu od 159 km/h što je tehnički neizvodljivo za teretno vozilo i u potpunoj suprotnosti sa podacima zabeleženim na tahografu.
Ovakva diskrepancija, ukoliko se potvrdi veštačenjem ne predstavlja samo tehničku nelogičnost već upućuje na osnovanu sumnju o postojanju namere falsifikovanja službenih isprava radi prikrivanja stvarne maršrute i aktivnosti vozila što predstavlja zasebno krivično delo. * Ostala dokumentacija : Putni nalog sa rukom dopisanim imenom drugog vozača kao i dokumentacija o prijemu robe, zajedno sa kontradiktornim izjavama vozača, direktora firme i portira, čine skup indicija koje ukazuju na neregularnosti u transportu i potencijalno prikrivanje pravog karaktera i svrhe putovanja.
Snaga i slabosti dokaznog okvira
Sintetizovana analiza dokaznog materijala, kako je predstavljen u prijavi, otkriva sledeće ključne tačke :
* Snage
* Očigledne i teško oborive kontradikcije između forenzičkih nalaza (vrsta i dimenzije rane) i zvanične verzije događaja (pad na tupu žicu širine 3 mm). * Tehnički dokazi (analiza tahografa) koji, ukoliko su proračuni tačni, snažno ukazuju na falsifikovanje podataka o kretanju vozila. * Postojanje navodnog audio snimka izjave veštaka, koji ako se potvrdi autentičnost, predstavlja direktan dokaz o proceduralnim propustima i mogućoj opstrukciji u istrazi. * Postojanje fizičkog dokaza (oštećena torba) koji potencijalno ukazuje na aktivno prikrivanje tragova.
* Slabosti :
* Ključni deo argumentacije o mehanizmu ubistva (otkidanje metalnog dela sa kamiona) predstavljen je kao "hipoteza" podnosioca prijave i zahteva dalju stručnu ekspertizu. * Analiza se u značajnoj meri oslanja na interpretacije, proračune i merenja koja je izvršio sam podnosilac a koja bi zahtevala nezavisnu stručnu verifikaciju u formalnom postupku. * Izvor je isključivo jednostran (tekst prijave) bez uvida u argumente, dokaze ili objašnjenja suprotne strane (tužilaštva i osumnjičenih). Dokazni materijal, iako zahteva dalju verifikaciju od strane nadležnih organa, nesumnjivo pokreće ozbiljna i osnovana pitanja o regularnosti i objektivnosti sprovedene istrage.
Zaključna ocena
Krivična prijava koju je podneo Zdenko Bajo iznosi koherentan, iako jednostran, narativ koji sugeriše da smrt Ivone Bajo nije bila nesrećan slučaj već ubistvo nastalo kao posledica šverca a koje je naknadno sistemski prikrivano od strane delova pravosudnog i policijskog aparata. Ovaj narativ je potkrepljen nizom konkretnih materijalnih, forenzičkih i tehničkih dokaza koji ozbiljno dovode u pitanje zvaničnu verziju događaja. Iz celokupne analize proističu tri najvažnija pravna pitanja koja bi zahtevala prioritetnu i nepristrasnu pažnju nadležnog tužilaštva : 1. Neslaganje forenzičkih dokaza : Da li karakteristike povreda dokumentovane u obdukcionom nalazu (kanalni ubod širine 1 mm, probodena prsna kost) definitivno isključuju žicu biciklističke korpe kao mogući uzrok smrti ? 2. Integritet materijalnih dokaza : Da li se veštačenjem torbe devojčice mogu utvrditi dokazi o namernom oštećenju (sečenje kaiša) ili kontaminaciji (hemijsko čišćenje) sa ciljem uklanjanja tragova ? 3. Verodostojnost tehničkih zapisa : Da li nezavisna stručna analiza tahografske trake i putne dokumentacije potvrđuje navode o falsifikovanju podataka sa ciljem prikrivanja stvarne rute, brzine i aktivnosti kamiona na dan događaja ? Predstavljeni navodi i dokazi, ukoliko bi bili potvrđeni u formalnom istražnom postupku, ukazuju na postojanje osnova sumnje ne samo za teško krivično delo već i za ozbiljnu i organizovanu opstrukciju pravde od strane službenih lica. Takav scenario nalaže sprovođenje temeljne, sveobuhvatne i potpuno nepristrasne istrage kako bi se utvrdila puna istina o okolnostima smrti Ivone Bajo i eventualna krivična odgovornost svih umešanih lica
Sažetak
Zvanična priča kaže da je osmogodišnja Ivona Bajo 2009. godine stradala u tragičnoj ali slučajnoj, nesreći sa biciklom. Zdenko Bajo, međutim, nikada nije poverovao u to. U ovom pregledu zaronićemo duboku u krivičnu prijevu koju je on podneo, istražujući dokaze i optužbe za koje tvrdi da slikaju jednu sasvim, sasvim drugačiju sliku. Dakle, idemo redom. Prvo ćemo pogledati zvaničnu verziju događaja. Zatim, prve tragove koji su probudili sumnju. Onda ulazimo u srž slučaja, šokantne forenzičke nalaze i analizu putovanja kamiona. Na kraju, bavićemo se teškim optužbama o zataškavanju i pitanjima koja i dalje ostaju bez odgovora. Svaka misterija ima svoj zvanični početak pa hajde da vidimo kako, prema nadležnima ova priča počinje i završava. Zvanična verzija je, dakle, prilično jednostavna i tragična. Nesrećan slučaj, devojčica je pala sa bicikla i smrtno se povredila na žicu korpe. Kraj priče. Međutim za autora izvornog materijala, ovo je bio tek početak jedne duge i mučne borbe za istinu. I prve sumnje se, kako to obično biva, javljaju odmah na samom mestu događaja gde se prvi dokazi, kako tvrdi autor, jednostavno ne uklapaju u priču o slučajnom padu. Zvanična priča kaže da se sve odigralo na jednom mestu. Mestu gde je telo pronađeno. To zvuči logično, zar ne? Dete padne i tu ostane. Ali autor postavlja jedno jednostavno ali potpuno poražavajuće pitanje. Prema njegovoj analizi fotografija sa uviđaja, tragovi krvi počinju čitavih 10 metara pre mesta gde je devojčica na kraju pronađena. A to - to implicira nešto ogromno. To znači da je povreda nastala pre pada. A ako se desila pre pada, onda uzrok smrti ne može biti sam pad. A onda tu je torba. Prema autoru, ovo nije samo oštećen predmet. On tvrdi da je ovo dokaz namernog prikrivanja. Dvostruko presečena sa delom koji nedostaje i oprana hemikalijama sa kako on navodi, jednim jedinim ciljem. Da se unište tragovi zločina. I tu priča postaje još kompleksnija. Imamo izjavu vozača kamiona koji je bio na licu mesta. On kaže, istovario sam četiri palete robe. Ali direktor firme koja je tu robu primila kaže - sledećeg jutra našli smo samo jedan paket. Gde su nestale tri palete. Za autora ovo nije puka greška već mogući motiv. Operacija šverca koja je te večeri krenula naopako. E sad dolazimo do onoga što je verovatno najjači argument u celoj prijavi. Forenzički dokazi. Prema autoru, obdukcioni nalaz ne samo da dovodi u pitanje zvaničnu priču već je, kako on kaže, potpuno ruši. Pogledajte ovo poređanje. S jedne strane, navodno oružje. Tupa, okrugla žica, debela 3 milimetra. S druge strane, rana, neverovatno uzan pravolinijski kanal širok samo 1 milimetar, koji je probio kost. Autor postavlja ključno pitanje. Kako je fizički moguće da tup i debeo predmet napravi tako usku, čistu i duboku ranu ? Putanja povrede je bila smrtonosno precizna. Prodor kroz kožu, zatim čist prolaz kroz čvrstu grudnu kost i na kraju, direktan pogodak u plućnju arteriju. Autor naglašava da za takav čist prolaz kroz kost nije dovoljna bilo kakva sila. Potrebna je ogromna fokusirana sila kao kod projektila. I tu je suština forenzičkog dela. Prema autoru, fizika je neumoljiva. Sila koja nastaje običnim padom deteta sa bicikla jednostavno nije ni blizu dovoljna da stvori tu, kako on navodi, izuzetno veliku brzinu potrebnu da tupi predmet prođe kroz kost kao nož kroz puter. A sada, hajde da se ponovo vratimo na onaj kamion. Autor je, najme, analizirao podatke sa njegovog tahografa - uređaja koji beleži brzinu i vreme vožnje i otkrio nešto što opisuje kao logičku i matematičku nemogućnost. Uzeo je za primjer, jednu deonicu putovanja od Odžaka do Sarajeva. To je razdaljina od tačno 212 km. A takograf kaže da je kamion tu razdaljinu prešao za pazite sad - samo 80 minuta. A prosta matematika kaže sledeće - da bi se to postiglo, kamion je morao da vozi prosečnom brzinom od skoro 160 km na čas. Teretni kamion. To je brzina kojom idu sportski automobili a ne šleperi. I ovaj grafikon to savršeno oslikava. Potrebna brzina je gore na skoro 160 a maksimalna brzina koju je kamion prema istom tom tahografu ikada dostigao je oko 90. Taj ogroman jaz za autora nije greška. To je dokaz da su podaci na tahografu lažirani. Prema autoru, ovoliko nelogičnosti od mesta zločina do podataka sa tahografa ne može biti plod slučajnosti. On tvrdi da sve ovo ukazuje samo na jedno - na organizovano i koordinisano zataškavanje. I on u svojoj prijavi ne preza da imenuje one koje smatra odgovornim. Optužuje tužioce, policijskog inspektora, vlasnika firme pa čak ide toliko daleko da optužuje i tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, tvrdeći da su svi oni deo jedne velike kriminalne zavere. Kao dokaz za mešanje sa najvišeg nivoa autor nudi ovu hronologiju. On prikuplja dokaze i šalji ih specijalnom tužilaštvu, verujući da će oni rešiti slučaj. Samo tri dana kasnije visoki političar javno preti ukidanjem te institucije i odmah nakon te pretnje istraga se obustavlja a slučaj se vraća u ruke prvobitnog tužioca. Pa dobro ako zvanična priča nije tačna šta se onda, prema autoru, zaista dogodilo te kobne večeri ? On nudi svoju teoriju, zasnovanu na svim dokazima koje je godinama prikupljao. Njegovo objašnjenje ponovo u centar stavlja kamion. On veruje da je pukla metalna traka koja je pridržavala polomljeni rezervuar za gorivo. Pri pucanju, tvrdi on metalni deo trake je odleteo kao projektil što bi objasnio i onu neverovatnu probojnu silu i onu usku, preciznu ranu. Na kraju, autor postavlja jedno pitanje, koje prevazilazi njegov slučaj i upućuje ga čitavom sistemu. Citiram. Ako ih ostavite da voze 160 km na sat, čije će dete sledeće završiti pod točkovima ? To je pitanje koje i posle toliko godina i dalje čeka odgovor.
AI |
Zdenko Bajo Majke Jevrosime 20 76300 Bijeljina Bajozdenko@gmail.com Zdenkobajo@gmail.com 065831902 |
